Razlika između inflacije i kamatnih stopa
Inflacija se može definirati kao trajno povećanje razine cijena u gospodarstvu s vremenom. Gospodarstvo nije suočeno s inflacijom ako se razina cijena naglo poveća u jednom skoku, ali ne nastavi rasti. Također, nije inflacija tamo je povećanje cijena bilo koje određene robe ili usluge ili u relativnim cijenama nekih roba ili usluga. Kamatna stopa je stopa po kojoj banke mogu posuditi novac od Središnje banke. Centralne banke koriste kamatne stope kao što su Federalni fond u SAD-u ili Repo stopa u Indiji za oblikovanje monetarne politike koja se koristi za ciljanje stope inflacije.
Proučimo detaljnije o inflaciji i kamatnoj stopi:
Ako je prisutna inflacija, cijene gotovo svih roba i usluga rastu. Inflacija narušava kupovnu moć valute. Inflacija favorizira zajmoprimce na štetu zajmodavaca, jer kada zajmoprimac vraća glavnicu zajmodavcu, ona je bezvrijedna u pogledu robe i usluga nego što je vrijedila u trenutku pozajmljivanja. Inflacija koja se ubrzava izvan kontrole naziva se hiperinflacijom koja može uništiti monetarni sustav zemlje i dovesti do socijalnih i političkih previranja. Stopa inflacije predstavlja postotno povećanje razine cijena u odnosu na baznu godinu. Analitičari koriste stopu inflacije kao pokazatelj poslovnog ciklusa i predviđaju promjene u monetarnoj politici Središnje banke.
Za izračunavanje stope inflacije koristi se indeks cijena kao proxy za razinu cijena. Indeks cijena mjeri prosječnu cijenu za definiranu košaru robe i usluga. Indeks potrošačkih cijena (CPI) je najčešći korišteni pokazatelj stope inflacije i široko koristi u mnogim zemljama. Pokazatelj CPI sastoji se od košarice roba i usluga koje predstavljaju obrasce nabave za tipično gradsko kućanstvo. Na primjer, u Sjedinjenim Državama, potrošačka košarica kao kategorije za procjenu CPI sadrži hranu (14, 2%), energiju (10, 5%) i sve stavke manje hrane i energije (75, 4%). Da bi izračunali CPI, Biro za statistiku rada u SAD-u ili sličnoj organizaciji u bilo kojoj zemlji (gdje postoci košarice mogu biti različiti) uspoređuje trošak potrošačke potrošačke košarice s troškovima košarice u ranijem osnovnom razdoblju. Formula za izračunavanje CPI-ja je:
Primjer za izračun CPI: -
|
Artikal |
Količina | Cijena u baznom razdoblju |
Trenutna cijena |
| cheeseburgera | 200 | 2.50 | 3 |
| Ulaznice za film | 50 | 7 | 10 |
| Automobilsko gorivo | 300 | 1.50 | 3 |
| satovi | 100 | 12 | 9 |
Referentno bazno razdoblje: -
Cheeseburgeri - 200 x 2, 5 = 500
Ulaznice za film - 50 x 7 = 350
Automobilsko gorivo - 300 x 1, 5 = 450
Satovi - 100 x 12 = 1200
Trošak košarice = 2500
Trenutno razdoblje -
Cheeseburgeri - 200 x 3 = 600
Ulaznice za kino - 50 x 10 = 500
Automobilsko gorivo - 300 x 3 = 900
Satovi - 100 x 9 = 900
Trošak košarice = 2900
CPI = (2900/2500) x 100 = 116
Indeks cijena je 16% u odnosu na bazno razdoblje, stoga stopa inflacije iznosi 16%.
Neke druge zemlje koriste indeks veleprodajnih cijena (WPI) kao način mjerenja inflacije. U WPI se gledaju promjene cijena robe u različitim fazama prerade (sirovine, intermedijarni proizvodi i gotova roba) da bi se posmatrao pritisak u cijenama.
Da bismo razumjeli da se inflacija događa ili kako je određena stopa inflacije usmjerena, treba pogledati kamatnu stopu koju je odredila središnja banka bilo koje zemlje. Monetarna politika odnosi se na središnju banku koja koristi kamatnu stopu kao sredstvo za utjecaj na količinu novca i kredita u gospodarstvu kako bi utjecala na ekonomsku aktivnost. Kaže se da je ekspanzivna kada Centralna banka smanji kamatnu stopu, što zauzvrat povećava količinu novca i kredita u gospodarstvu. Suprotno tome, kada središnja banka poveća kamatnu stopu koja smanjuje količinu novca i kredita u gospodarstvu, monetarna politika se smatra kontrakcijskom.
Dakle, Središnja banka koristi kamatnu stopu kako bi utjecala na novčanu ponudu i time ciljala na inflaciju. Teorija količine novca kaže da je količina novca neki dio ukupne potrošnje u gospodarstvu i da podrazumijeva količinsku jednadžbu razmjene: -
Cijena pomnožena s realnom proizvodnjom ukupna je potrošnja, tako da je brzina prosječan broj puta godišnje što se svaka jedinica novca koristi za kupnju robe ili usluga. Jednadžba razmjene mora se držati brzinom definiranom na taj način. Monetaristi vjeruju da se brzina i stvarni proizvod gospodarstva mijenjaju samo polako. Pod pretpostavkom da brzina i stvarni izlaz ostaju stalni, svako povećanje novčane mase dovest će do razmjernog povećanja razine cijena. To povećanje novčane mase postiže se smanjenjem kamatnih stopa. Kako se kamate snižavaju, ljudi i tvrtke imaju mogućnost posuditi više novca. Učinak većeg zaduživanja je taj što postoji veća potrošnja u gospodarstvu, što povećava inflaciju, jer je potražnja za dobrima i uslugama veća. Iako se obrnuto događa u slučaju povećanja kamatnih stopa. Ako inflacija poraste iznad određene razine nego što je voljela Središnja banka, one povećavaju referentne kamatne stope tako da se zaduživanje smanjuje, a potrošači štede više. Zbog više uštede i manje raspoloživog dohotka, smanjuje se potrošnja, pa ekonomija usporava i inflacija opada.
Infografika inflacije prema kamatnim stopama
Ispod je top 5 razlike između inflacije i kamatnih stopa 
Ključne razlike između inflacije i kamatnih stopa
Obje inflacije i kamatne stope uzrokuju rast gospodarstva, ali postoje velike razlike između inflacije u odnosu na kamatne stope.
- U inflaciji naspram kamatnih stopa inflacija se može definirati kao trajni rast razine cijena u gospodarstvu, dok su kamatne stope mjere monetarne politike koje središnja banka bilo koje zemlje koristi za kontrolu razine novčane mase i kredita u gospodarstvu.
- Inflacija ovisi o razini ponude novca u gospodarstvu o kojoj odlučuje Središnja banka. Kamatne stope u gospodarstvu ovise o mnogim makroekonomskim čimbenicima, od kojih je jedan inflacija.
- Veća inflacija dovest će do većih cijena roba i usluga u gospodarstvu. To također dovodi do većih životnih troškova, većih troškova zaduživanja, slabljenja valute itd. Niža inflacija, s druge strane, ukazuje na usporavanje ekonomije i može dovesti do recesije. Stalna niska inflacija može dovesti do veće nezaposlenosti, smanjene potražnje za dobrima i uslugama što može utjecati na dobit. Centralna banka postavlja više kamatne stope za kontrolu inflacije. S višim kamatnim stopama troškovi zaduživanja su veći i stoga potrošači štede više nego trošenje što usporava ekonomiju i smanjuje inflaciju. Kamate se snižavaju kada postoji potreba za poticanjem potražnje u gospodarstvu što dovodi do većeg zaduživanja i veće potrošnje, što dovodi do povećanja inflacije.
Usporedba između inflacije i kamata
Slijedi najbolja usporedba između inflacije i kamata
| Osnove usporedbe inflacije s kamatama |
Inflacija |
Kamatne stope |
| Značenje | Inflacija se definira kao trajno povećanje razine cijena u gospodarstvu | Kamatne stope su monetarne mjere koje Centralna banka koristi za kontrolu novčane mase i kredita u gospodarstvu |
| računanje | Indeks potrošačkih cijena općenito se koristi kao mjera za stopu inflacije u gospodarstvu.
CPI = (trošak košarice u tekućim cijenama) / (trošak košarice u baznom razdoblju) | Kamatna stopa koju koristi IRB je stopa po kojoj Centralna banka pozajmljuje novac bankama |
| Čimbenici koji utječu
Inflacija u odnosu na kamatne stope | Inflacija ovisi o ponudi novca u gospodarstvu. Količina novčane mase kontrolira središnja banka koristeći svoje referentne kamatne stope kao mjeru za kontrolu novčane mase i zauzvrat inflaciju u gospodarstvu | Referentne kamatne stope određuju se na temelju različitih makroekonomskih čimbenika u zemlji. Jedan od čimbenika je inflacija. Kamate se povećavaju ako u zemlji postoji visoka inflacija. Nadalje, tečajni su čimbenici koji središnja banka uzima u obzir pri povećanju ili smanjenju kamatnih stopa |
| Učinci visoke inflacije u odnosu na kamatne stope | Veća inflacija dovest će do većih cijena roba i usluga, većih životnih troškova, većih troškova zaduživanja, slabljenja valute itd., Pa stoga uglavnom ima negativan utjecaj na ekonomiju | Centralna banka postavlja više kamatne stope za kontrolu inflacije. S višim kamatnim stopama troškovi zaduživanja su veći i stoga potrošači štede više nego trošenje što usporava ekonomiju i smanjuje inflaciju |
| Učinci niske inflacije u odnosu na kamatne stope | Niža inflacija također je zabrinjavajuća jer ukazuje na usporavanje ekonomije i može donijeti recesiju. Stalna niska inflacija može dovesti do veće nezaposlenosti, smanjene potražnje za dobrima i uslugama što utječe na dobit poduzeća. | Da bi se borila sa smanjenom potražnjom u gospodarstvu, Središnja banka smanjuje kamatne stope kako bi potaknula potrošačku potrošnju i zaduživanje u gospodarstvu. |
Inflacija u odnosu na kamatne stope - završne misli
Središnje banke širom svijeta koristile su razne ekonomske varijable i pokazatelje tijekom godina za donošenje odluka o monetarnoj politici. Trenutno je ciljanje inflacije najčešće korišteno sredstvo za donošenje odluka o monetarnoj politici, a zapravo je metoda koja se u nekim zemljama zahtijeva zakonom. Središnje banke u zemljama poput Velike Britanije, Brazila, Kanade, Indije, Australije, Meksika i Europske središnje banke trenutno koriste ciljanje inflacije. Inflacijsko ciljanje koristi se ili povećanjem ili smanjenjem referentnih kamatnih stopa u gospodarstvu.
Najčešća stopa inflacije je 2%, a ciljni opseg od 1% do 3%. U zemljama poput Indije koja je na putu ka većem rastu, cilj inflacije je 4%. Razlog zbog kojeg stopa inflacije nije 0% je taj što bi razlike oko te stope omogućile negativnu inflaciju, tj. Deflaciju, koja se smatra poremetivom za nesmetano funkcioniranje gospodarstva. Središnje banke širom svijeta prate kontroliranu inflaciju kao put za održiv rast gospodarstva.
Preporučeni članci
Ovo je vodič za najveće razlike između inflacija i kamatnih stopa. Ovdje smo također raspravljali o ključnim razlikama inflacije prema kamatnim stopama s infografikom, usporednom tablicom. Možete također pogledati sljedeće članke da biste saznali više -
- Kamatna stopa u odnosu na složenu kamatnu stopu
- Tekući račun prema računu kapitala
- Tržište novca vs tržište kapitala
- Primarno tržište vs Sekundarno tržište