Uvod u Linux distribucije
Linux distribucija (uobičajeno skraćeno kao distro) kreirana je iz softverske sklopke koja se sastoji od Linux kernela i sustava za upravljanje paketima. Jednostavnim riječima, Linux distro kombinira Linux kernel i dostupan open-source softver kako bi stvorio cjelovit paket. Da bismo instalirali Linux, moramo odabrati distribuciju. Korisnici Linuxa obično dobivaju svoj OS preuzimanjem jedne od Linux distribucija.
Tipična distribucija Linuxa sastoji se od Linux kernela, GNU knjižnica i alata i dodatnog softvera. Softver koji se koristi je besplatni softver, dostupan u obliku izvornog koda, kao i sastavljeni obrazac binarnih datoteka, kako bi se olakšala izmjena izvornog softvera.
Postoji oko 600 Linux distribucija, s više od 500 u aktivnom razvoju. Zbog ogromnog broja dostupnih distribucija, pojavili su se različiti oblici pogodni za razliku od stolnih i tabletnih računala.
Distributeri Linuxa
Imamo komercijalno potpomognute distribucije, kao što su Fedora, Ubuntu i openSUSE, a također i potpuno distribuirane u zajednici, kao što su Debian, Gentoo, Slackware i Arch Linux. Pogledajmo nekoliko njih detaljno.
Ubuntu
Ubuntu je dobro poznat i među vodećim je Linux distribucijama. Za korištenje Ubuntu-a ne trebamo biti tehnički ispravni, zbog čega je izuzetno popularan i ujedno savršeno mjesto za početak eksperimentiranja s Linuxom. Ubuntu je zasnovan na Debianu, ali sadrži vlastita softverska spremišta. Ranije se pokretao u GNOME 2 radnoj sredini, ali sada ima svoje korisničko sučelje pod nazivom Unity.
Ubuntu nudi jednostavan postupak instalacije, s tim da instalacijski jezik govori na bilo kojem glavnom jeziku koji je potreban. Imamo mogućnost demoiranja Ubuntua prije instaliranja. Ubuntu program za instaliranje dolazi s hardverskim detektorom, što dovodi do jednostavne instalacije upravljačkih programa. Ovaj hardverski detektor pomaže u otkrivanju, preuzimanju i instaliranju optimalnih upravljačkih programa potrebnih za naše računalo. Nadalje, instalacija dolazi s osnovnim softverom poput glazbe i video playera, uredskim paketom i nekim igrama. Ubuntu nudi izdanja svakih šest mjeseci i ima sjajnu dokumentaciju i podršku u zajednici.
Debian
Debian je OS, koji se sastoji od besplatnog softvera s otvorenim kodom. Ian Murdock je 1993. proglasio novu distribuciju Linuxa koja će se razviti s gledišta GNU-a. Dao je ovoj distribuciji ime Debian, što je bila kombinacija njegovog vlastitog imena i njegove djevojke imena Debra. Prvobitno započet kao mali projekt, Debian je jedan od najvećih projekata otvorenog koda danas. Od tada Debian objavljuje nove verzije, ali znatno je sporije od distribucija poput Linux Mint ili Ubuntu što ga čini stabilnijim, što je idealno za neke sustave.
Ubuntu je u početku osnovan kako bi preuzeo temeljne dijelove stabilne verzije Debiana i poboljšao ih, kako bi se brže moglo obaviti s češćim ažuriranjima, što je rezultiralo korisničkim sustavom.
Fedora
Fedora podržava Red Hat i temelj je komercijalnog projekta, Red Hat Enterprise Linux (RHEL). Fedora se fokusira na slobodni softver. Koristi novije tehnologije i pakete otvorenog koda u odnosu na RHEL. No za razliku od RHEL-a, Fedora neće dugo podržavati. Za stabilniju verziju, Red Hat bi radije da koristimo njihov Enterprise, RHEL.
Fedora prema zadanim postavkama ima okruženje GNOME 3 za radnu površinu. Fedora koristi uzvodni softver i na taj način pruža platformu za integriranje softvera bez korištenja prilagođenih alata ili izrade vlastitih stolnih okruženja ili bilo kojeg drugog softvera po tom pitanju.
OpenSUSE
OpenSUSE je distribucija koju upravlja zajednica u zajednici. Započelo je kao njemački prijevod distribucije Slackwarea, ali prešlo je u svoju distribuciju. Kao što smo vidjeli kako je Fedora projekt postao temelj RHEL-a, slično, projekt OpenSUSE postao je i temelj za nadolazeću distribuciju poznatu kao SUSE Enterprise.
OpenSuse je poznat po KDE radnoj površini i stabilnosti. OpenSuse koristi Zypper i njegov grafički sučelje, Yast softver centar za upravljanje paketima. Prije Ubuntua, SUSE se smatrao jednom od rijetkih distribucija prilagođenih korisnicima, ali s vremenom je Ubuntu preuzeo vlast.
Linux Mint
Linux Mint distribucija je izgrađena na vrhu Ubuntu-a, a koristi softverska spremišta koja nudi Ubuntu. U početku je Mint bio samo alternativna opcija Ubuntu-u, jer je on prema zadanim postavkama pružao ekskluzivni softver i medijske kodeke, što Ubuntu nije, ali danas Mint ima svoj identitet. Mint koristi tradicionalnu radnu površinu MATE ili Cimet. Ima opušten pristup prema ažuriranjima softvera, a ažurirani softver se ne instalira automatski. To je i razlog zašto neki nazivaju mentu nesigurnom.
Arch Linux
Arch Linux je tradicionalniji u usporedbi s većinom ostalih Linux distribucija. Dizajniran je da bude lagan i fleksibilan. Arch Linux ne nudi grafičke prednosti i skripte za automatizaciju postavljanja Linuxa, jer je dizajniran na jednostavan način, zbog čega smo zaduženi za konfiguriranje našeg sustava i pravilno instaliranje softvera. Instalacijski program otvara terminal na kojem izvodimo naredbe za konfiguriranje i instaliranje OS-a.
Arch Linux koristi prototip "rolling-release", što znači da se cjelokupni softver s vremenom ažurira sam, bez potrebe za ručnom nadogradnjom. Zbog toga se softver koji se uvijek koristi ažurira. Ova je distribucija idealno dizajnirana za programere koji znaju kako njihov sustav funkcionira ili su spremni naučiti kako to funkcionira.
Slackware Linux
Slackware je jedna od najstarijih distribucija Linuxa i dalje održava i objavljuje nova izdanja do danas. Kao i Arch, Slackware zadržava sve suvišne grafičke alate i automatizirane skripte. Prema zadanim postavkama, pokreće se u okruženju naredbenog retka.
Gentoo Linux
Gentoo je osnovan na sustavu za upravljanje prijenosnim paketima. Instalacija je teška i može potrajati nekoliko dana da se postupak instalacije završi. Jedna od glavnih upotreba Gentoo Linuxa je ta što je izrađen za pokretanje na određenom tipu hardvera.
U ovom smo članku vidjeli nekoliko distribucija koje se koriste za instaliranje Linuxa. Koja će vam distribucija odgovarati, ovisit će o vašim potrebama. Linux dolazi s laganom krivuljom učenja, ali neće biti briga ili žaljenje. Krenite i isprobajte jednu od Linux distribucija danas!
Preporučeni članci
Ovo je vodič za distribuciju Linuxa. Ovdje smo razgovarali o distribuciji Linuxa, različitim vrstama distribucije i širokim objašnjenjima o distribuciji. Možete pogledati i sljedeće članke da biste saznali više -
- Ubuntu vs OpenSUSE
- Kali Linux trening
- Karijere u Linuxu
- Kako instalirati Ubuntu Server
- Vodič za najpopularnije Linux operatore