Vještine upravljanja stresom

Svima nam je poznata riječ 'stres', to je danas postalo moderan koncept. Mentalni stres koji se ne primjećuje dovodi do fizičkog stresa. Većina ljudi se ne može ispravno nositi sa svojim stresom ili se s njim dovoljno nositi. Liječnici, znanstvenik, psiholog potvrđuju da visoki postotak bolesti ima psihosomatski uzrok; ove bolesti izazivaju napetost, pritisci ili negativan stav prema životu koji utječu na tijelo i um i vremenom dovode do medicinskog poremećaja. Uz to, jako stresan um gubi etičke vrijednosti poput humanosti, poštovanja, samilosti i brige za druge. Dakle, stres je vrlo rizičan faktor s kojim se susrećemo u svakodnevnom životu. Važno je razumjeti uzrok stresa i naučiti učinkovite mjere kako naš stres učiniti eustresom, a ne nevoljom. U ovoj ćemo temi upoznati vještine upravljanja stresom.

Što je stres i upravljanje stresom?

Stres je mentalna reakcija na naše tjelesno iskustvo zbog zahtjevnih okolnosti ili događaja koji zahtijevaju trenutnu akciju i pažnju. Ova reakcija pokreće naš živčani sustav da proizvodi hormon adrenalin i kortizol i oslobađa ga u našem krvnom sustavu; postupno potiskuje funkcije našeg imunološkog, probavnog i reproduktivnog sustava. Zato nam je važno da se učinkovito nosimo s našom razinom stresa kako bismo bili fizički i psihički spremni.

Upravljanje stresom je proces koji pomaže pojedincu da kontrolira razinu stresa prakticiranjem brige o sebi, opuštanja i daje neke tehnike za rješavanje stresa kad se dogodi. To je "skup tehnika i programa koji imaju za cilj pomoći ljudima da se efikasnije nose sa stresom u svom životu analizom specifičnih stresora i poduzimanjem pozitivnih radnji kako bi se njihov učinak sveo na najmanju moguću mjeru" (Gale Encyclopedia of Medicine).

Uzroci stresa

Stvarni uzrok stresa varira od osobe do osobe; situacija može biti stresna za pojedinca, ali za druge može smatrati izazovnom. Različita stresna stanja i situacije koje muče um mnogih ljudi nazivaju se "stresori". Stresori nastaju vlastitom percepcijom ovisno o našim osobama, misaonom procesu, navikama, raspoloživim resursima i tako dalje. Neki smatraju financijske probleme, zdravstvene probleme, sukobe u vezi, zadovoljstvo poslom itd. Kao izvor sukoba, dok druga osoba postaje stresna za neka svakodnevna pitanja poput užurbanog rasporeda, vremenskog pritiska. Zapravo, kad su izazovi veći od naše sposobnosti susreta s njima, osjećamo stres.

Učinci stresa

Uvijek smatramo stres negativnim dojmom na naš um. Ali određena napetost je korisna za pokretanje poticaja za prevladavanje izazovne situacije. Određena količina pozitivnog stresa poznata kao eustress od vitalnog je značaja za pojačavanje naše pozitivne energije. S druge strane, negativan stres koji nazivamo nevolje odgovoran je za sve vrste tjelesnih, mentalnih i bihevioralnih problema. Donji dijagram pojašnjava različite obrasce razine stresa na nas same.

Važnost upravljanja stresom

Ako počnemo živjeti s visokom razinom stresa, to utječe na našu mentalnu ravnotežu kao i na fizičko zdravlje. Umanjujemo zdrav način života, pa čak i velika količina stresa također koči našu razinu produktivnosti. Krajnja svrha našeg života je uživati ​​u uravnoteženom životu uz pravovremeni rad, zdrave odnose, opuštanje i zabavu. Zbog toga je učinkovito upravljanje stresom ključno za efikasno rješavanje naše razine stresa, kad možemo doći do jasnog razmišljanja, produktivne profesionalne uloge i uživanja u zdravom životu.

Razne vještine ili tehnike rješavanja stresa

U procesu upravljanja stresom, naša je vještina pronaći izvor odakle stres počinje; Da bismo spriječili pojavu stresa u početku, trebali bismo slijediti neke strategije. Ali strategije upravljanja stresom ovise od osobe do osobe na temelju individualnih stresora. Postoje različite tehnike upravljanja stresom koje se mogu učinkovito ukloniti sa stresom. Neki pristupi koji se stresu bave fizički i psihološki i pomažu u razvoju vještine otpornosti.

Neke korisne tehnike upravljanja stresom uključuju:

  1. Upravljanje vremenom: Vremenska ograničenja mogu izazvati stres u životu ljudi. Rasporedi rada ponekad postaju preopterećeni zbog čega se neki pojedinci osjećaju prenapučeno. Da bi se upravljalo takvom situacijom, može se napraviti plan prioriteta koji će posao obavljati u skladu s tim. To će pomoći u smanjenju stresa, pa čak i upravljivom rasporedu koji se može završiti u vremenskom okviru.
  2. Ograničenja: Poznavanje vlastitog ograničenja i izvršavanje vašeg posla pomaže u ublažavanju nepotrebnog stresa. Stvaranje vlastitih granica bitno je za zdrav život bez stresa. Granice znače da sami stvaramo neka interna pravila kako bismo se brinuli o svom blagostanju. Ponekad je dobro ne uključiti se u bilo kakve trkačke misli koje također mogu pogoršati stres. Preporučljivo je odstupiti od te misli i uključiti se u neke aktivnosti koje vašem opuštanju daju opuštanje i osvježenje.
  3. Prijateljska društvena mreža: Ponekad mreža prijatelja i rođaka pomaže da se suočite sa izazovnom situacijom sa stabilnošću i manje stresa. Njihove ohrabrujuće riječi i uši slušanja postaju potpora.
  4. Smanjite buku: Možda ćete se pokušati odvratiti od svih vrsta tehnološki naprednih naprava i upravljati neko vrijeme da ostanete u tišini. Možete primijetiti da su one stvari koje smatrate najvažnijima za svakodnevni život vrlo trivijalne.
  5. ABC tehnika: Poznatu tehniku ABC (A - nevolja ili stresna situacija, B - vjerovanja ili način reagiranja na situaciju, C - posljedice ili rezultat vašeg vjerovanja) prvi je put uveo psihijatar DR. Albert Ellis, a kasnije ga je usvojio Martin Seligman. Svrha tehnike je razmišljati optimistički.
  6. Zdrava prehrana: zdrava uravnotežena prehrana daje gorivo za rad tijela i uma; ona nam pomaže da se nosimo sa svakom stresnom situacijom. Smanjenje konzumacije alkohola, kofeina i šećera dokazan je način smanjenja stresa ili anksioznosti. Ako naše tijelo dobije odgovarajuće hranjive tvari, stres se može pojaviti u našem svakodnevnom životu.
  7. Vježba: Održavanje dosljedne rutinske vježbe znak je slijeđenja zdravog načina života. Vježba pomaže našem tijelu da smanji napetost i opušta mišiće.
  8. Meditacija: Koristite tehnike dubokog disanja, vježbe disanja, joge, jogijskog spavanja, meditacije za kontrolu našeg fizičkog i mentalnog bića. Meditacija pomaže smiriti tijelo i um kako bismo probudili svoju unutarnju snagu.
  9. Navika spavanja: adekvatan san potreban je za pomlađivanje. To je korisno za jačanje naše imunološke moći i povećava mentalnu budnost, pamćenje i koncentraciju.

Zaključak

Zapravo, do stresa dolazi zato što naš um postoji posvuda, bilo žali za prošlošću ili slavi budućnost. Zbog toga bismo trebali razviti određenu vještinu upravljanja stresom kako bismo se nosili sa stresom u svojim svakodnevnim aktivnostima i bili u stanju obožavati zdrav život.

Preporučeni članci

Ovo je vodič za vještine upravljanja stresom. Ovdje smo raspravljali o nekim korisnim tehnikama upravljanja stresom i raznim vještinama za rješavanje stresa. Možete pogledati i sljedeći članak da biste saznali više -

  1. Stres nesigurnosti posla
  2. Depresija stresa
  3. Intervju stresa
  4. Upravljanje građevinskim projektima

Kategorija: